Gdje smo bili

Nedjeljnji ručak na južnoj padini Košute. Na jednoj od najljepših planina u Karavankama. Gobova juha, jota, teleća obara, pasulj i specijalitet kuće - štruklji. Borovničevi.

Trideset i tri sata ranije.
Ispred nekadašnjeg Omladinskog doma u Novoj Gradiški polazi minibus prema Tržiču. U belom Zagreb gradu kupimo glavnog organizatora i vodiča.

Dvadeset i sedam sati ranije.
Poprilično glasna družina od Doma pod Storžičem stazom "čez Škarjev rob" kreće na najzapadniji dvijetisućnjak u Kamniško-Savinjskim Alpama.

Dvadeset i četiri sata ranije.
Ulazak u sjevernu stijenu Storžiča. Tišina.

Dvadeset i tri sata ranije.
Nakon gušta na bioorganski prihranjivanim travnjacima vršnog platoa, započinje spust do piknik livadice bez aromatičnih nota prerađenih travnato začinskih mirisa.

Devetnaest sati ranije.
U Domu pod Storžičem atmosfera na proslavi mature godišta '68-og polako se zagrijava, a za nas već fajrunt. Idemo u bus pa put Matizovca.

Osamnaest i pol sati ranije.
U Podljubelju prvo skretanje desno i stižemo u dvorište obitelji Dobovšek. Rikverc, ručna i Tomo okreće bus gdje ne možeš okrenuti ni Smarta.

Osamnaest sati ranije.
Tko je povjerovao da je fajrunt, sada već zna da avantura tek počinje. Još 600 visinskih metara do prenoćišta.

Sedamnaest sati ranije.
Grobna tišina. Nitko više ni ne kuka. Čak i oni koji još imaju snage brojiti do sto, to rade u potpunoj tišini i bez glasa.

Šesnaest i pol sati ranije.
Spremni na potpisivanje kapitulacije u traženju pogodnog mjesta za bivak vidimo kako se pred nama otvara slikovita planina Kofce. Čak susrećemo i pripadnike drugog plemena bez grimasa na licu.

Šesnaest sati ranije.
Nekom Union, nekom Laško, nekom kranjske, nekom štruklji. Borovničevi. I pogled. I sve ima smisla. I opet volimo našeg vodiča.

Četiri i pol sata ranije.
Društvo se dijeli u dvije grupe. Jedna grupa se preko Kofce gore uspinje na greben Košute i nastavlja prema istoku podno Malog kladiva do Velikog kladiva, otkuda grebenom do Velikog vrha.
Druga grupa ide direktno na greben pa podno Toplara na Veliki vrh. Pogledi su veličanstveni. Karavanke ulaze zauvijek u srce.

Jedan i pol sat kasnije.
Na Matizovcu se polako pakiramo u autobus.

Četiri sata kasnije.
Obilazimo dio slikovite poučne staze kroz Dovžanovu sotesku. Spust do Tržičke bistrice, prolazak kroz Bornov cestovni tunel.

Deset sati kasnije.
Sva'k' u svom krevetiću.

Alpe i Alpe.